Česta pitanja

Imam li pravo na jednokratnu naknadu?
Jednokratna naknada je oblik pomoći u sustavu socijalne skrbi. Može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i sl. Jednokratna naknada može se odobriti u novcu ili u naravi.
Dokumentacija koja je potrebna za podnošenje zahtjeva:

  • izjava o članovima zajedničkog kućanstva (obrazac se kupi u papirnici )
  •  potvrde o visini prihoda članova zajedničkog kućanstva  koji ostvaruju prihode iz  radnog odnosa, mirovine i drugo
  •  uvjerenje Porezne uprave za sve punoljetne članove kućanstva
  •  uvjerenje sa Zavoda za zapošljavanje za radno sposobne nezaposlene članove
  •  uvjerenje sa Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje da radno nesposobni članovi kućanstva nisu korisnici mirovine
  •  pismeni dokaz iz kojeg je vidljivo o kakvoj se potrebi za jednokratnu pomoć radi i dokaz o visini iznosa kojim se potreba može podmiriti

Tko i kada može biti skrbnik?
Skrbnik može biti svaka punoljetna osoba koja nije lišena roditeljske skrbi, poslovne sposobnosti, nema sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju sa štićenikom, da će dužnost obnašati u skladu sa Zakonom te u potpunosti štititi prava i interese štićenika.
Skrbnik se imenuje osobama koje su pravomoćnim rješenjem Suda lišene poslovne sposobnosti (djelomični ili potpuno) te maloljetnim osobama bez roditeljske skrbi.
Skrbnikom se mogu imenovati srodnici ili CZSS preuzima skrbništvo i imenuje osobu skrbnika.

Tko i kada pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti?
CZSS podnosi prijedlog nadležnom Općinskom sudu radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti i to na zahtjev srodnika ili po službenoj dužnosti kada na temelju psihijatrijskog nalaza i ponašanja štićenika procijeni da su ugrožena njegova prava, te da svojim ponašanjem ugrožava sebe i okolinu u kojoj živi, kada nije svjestan svog ponašanja i postupaka. Najčešće je pitanje dugotrajnijeg psihijatrijskog liječenja koje uglavnom štićenici ne prihvaćaju dragovoljno te se u takvim slučajevima često imenuje skrbnik za poseban slučaj, a u međuvremenu pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti

Kako se pokreće razvod braka?

Razvod braka pokreće se na nadležnom sudu (Općinski sud u Đakovu). Razvod braka pokreće se tužbenim ili sporazumnim zahtjevom. Tužbeni zahtjev pokreće bračni drug koji želi razvod braka ako se druga strana protivi razvodu braka (Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana.) Sporazumnim zahtjevom, razvod braka pokreću oba bračna druga, ukoliko oboje žele razvod braka.

Koliko iznosti uzdržavanje za mlt. dijete?

Po prestanku zajednička života roditelja, roditelj koji ne živi s mlt. djetetom je obvezan doprinositi za njegovo uzdržavanje. Iznos uzdržavanja se utvrđuje sukladno potrebama djeteta i mogućnostima roditelja (svaki radno sposobni roditelj je dužan doprinositi za uzdržavanje djeteta neovisno o radnom statusu) u novčanom iznosu. Ministarstvo socijalne politike i mladih daje preporuke o visini iznosa – za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće 924,97 kn, za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće 1.088,20 kn, za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće 1.197,02 kn. 

Kakva novčana naknada se dobiva za obavljanje udomiteljstva?
Udomitelji mjesečno dobivaju opskrbninu, tj. naknadu za troškove smještaja korisnika, te osobnu naknadu udomitelju kao simboličnu naknadu za njihov trud u brizi za korisnika.

Je li naša dob otežavajuća okolnost kod izdavanja dozvole?
Dobna razlika između udomitelja i udomljenog djeteta ne smije biti manja od 20 godina, osim kod srodničkog udomiteljstva gdje razlika može biti manja. Ako je to u interesu udomljenog djeteta.
Dobna razlika između udomitelja i udomljenog korisnika ne može biti veća od 50 godina, osim kada se radi o srodničkoj udomiteljskoj obitelji ili ako je to u interesu djeteta ili odrasle osobe koja se udomljava.

Koje uvjete moram ispunjavati da bih se bavio/la udomiteljstvom?
Osoba koja se želi baviti udomiteljstvom mora biti hrvatski državljanin, biti punoljetna, imati prebivalište u Republici Hrvatskoj, poslovnu sposobnost, zdravstvenu sposobnost, propisane stambene i materijalne uvjete za obavljanje udomiteljstva, te sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima.

Također, udomiteljstvo ne može obavljati obitelj u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi, u kojoj je udomitelju ili drugom članu obitelji izrečena mjera obiteljskopravne zaštite, u kojoj bi zbog bolesti udomitelja ili člana obitelji moglo biti ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika, te u kojoj je udomitelj ili drugi član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja.